METEOROLOG IZ TUTINA KOJI 26 GODINA NIJE PROMAŠIO: “OVA ZIMA KOJA NAM DOLAZI BIĆE VRLO…” PROČITAJ SVE NA:

  • Iz godinee u godinu bilježe se klimatski ekstremi na globalnom planu, ali prošla zima posebno ostaje zapamćena po obilnim padavinama i niskim temperaturama, koje su duboko dosegle do mediteranske obale. Vođeni tim iskustvom, mnogi s iščekivanjem tragaju za informacijom “šta bi nas ove zime moglo zadesiti?”  (http://cik-media.com)  Prema zvaničnom stavu meteorologa, dugoročnu vremensku prognozu bez odstupanja je nemoguće sačiniti, jer se uslovi u kojima se tvore klimatološke zakonitosti mijenjaju iz trenutka u trenutak. Međutim, jednom penzioniranom profesoru sporta iz Srbije dugoročna vremenska prognoza polazi za rukom iz godine u godinu. Počevši od konvencionalne meteorološke aparature, Muhamed Ademović iz Tutina prati prirodne zakonitosti i kretanja u biljnom i životinjskom svijetu…..

    Potrebnoo je puno vremena i ljubavi da bi se taj jezik prirode naučio, tvrdi on. Muhamed je u svom gradu ali i velikom dijelu Srbije, poznat kao svojevrsna renesansna ličnost. Kao zaljubljenik u fotogra×ju i elektrotehniku, Ademović je svoju prvu etapu formalnog obrazovanja okončao zvanjem nastavnika ×zike i hemije. Kada je prikupio dovoljnu sumu novca da nastavi obrazovanje, upisuje Fakultet sporta i ×zičkog vaspitanja u Beogradu i za vrijeme studiranja obučava se za meteorologa i istovremeno počinje s izučavanjem botanike. – Sa diplomom sa DIF-a, kući sam poneo još hrpu formalnog i neformalnog obrazovanja. Školovanje sam ×nansirao radeći kao spasilac i serviser električnih aparata, a slobodno vreme sam trošio na izučavanje nauka koje su me interesovale. Nisam mogao nikad da se ograničim na jedno mišljenje i polje delovanja. Takav stav me je doveo ovde gde sam danas, navodi Ademović. Kao školovani meteorolog, Ademović je 1970-tih zadužio lokalnu meteorološku stanicu i svakodnevno očitava meteorološke parametre i dostavlja ih Hidromoteorološkom zavodu Srbijee….
  • Zadužen sam za region Donje Pešteri, dakle kompletan tutinski i novopazarski kraj. Svaki dan vršim merenja temeperature, vlažnosti vazduha, vazdušnog pritiska, odnosno količine padavina, evidentiram ih i šaljem Zavodu, navodi on. Ali, ima ono što skala termometra i barometra ne vide. – Prošle godine sam još u jesen znao da će zima biti duga i hladna. To se jasno moglo videti u šumama, gde je nisko rastinje u oktobru bilo prekriveno mahovinom, a insekti koji tokom zime borave ispod kore drveća promenili su svoje stanište. Kada sam u svojoj vikendici zatekao hiljade bubamara, shvatio sam kakav ekstrem nas očekuje, prisjeća se meteorolog iz Tutina. Pririodnjački pristup meteorologiji nije ništa novo i neobično, upravo je to potvrdio stručni saradnik za klimatologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu Bakir Krajinović. – Preteča naučnom pristupu i metodologiji rada upravo je bilo promatranje biljnog i životinjskog svijeta i tumačenje njihovog jezika. Životinje su znatno osjetljivije na meteorološke promjene od ljudi i njihovo ponašanje, zajedno s promjenama u prirodi, nagovještava kretanja vremenskih prilika, objašnjava klimatolog iz Sarajeva.  Jesen je najbolji prirodni pokazatelj klimatoloških prilika za čitavu godinu. Prema tvrdnjama Ademovića, jesen puno toga govori o zimi, dok priroda zimi de×nira do kakvih bi kretanja moglo doći tokom proljeća, odnosno ljeta. I evo šta se može očekivati za zimu pred nama… – Nisam ni ja naivan, dolazi do blagog odstupanja, ali opet klima u Sandžaku je karakteristična i prilično je sklona ekstremima. Odavde se može puno toga reći o čitavoj Srbiji, pa čak i širem regionu Balkana. Ovde ima krajeva koji su prohodni, a istovremeno radi se o netaknutoj prirodi, što je najbolji poligon za čitanje znakova biljnog i životinjskog sveta, navodi Ademović….
  • MRAVINJACI POUZDAN POKAZATELJ. Meteorolog iz Tutina u ovo dobaa godine koristi mravinjake kao izuzetnoo pouzdan pokazatelj predstojećih temperaturnih prilika. – Obično radim na deset uzoraka, a koristim se mernom šipkom, koju zabadam u koloniju mrava. U normalnim uslovima njihove larve se nalaze na prvih 20 centimetara dubine, dok su prošle godine svoje larve prebacili na dubinu od preko jednog metra, navodi on. Klimatolog Krajinović se u potpunosti slaže s “metodom mravinjaka” i tvrdi da je to jedan od poznatih pristupa prikupljanja parametara u takozvanoj “Narodnoj meteorologiji”. – Uvaženi kolega se, pored naučnih metoda, aktivno koristi i metodama narodne, odnosno pučke meteorologije, upravo ih je detaljno opisao Milan Sijerković u svojoj knjizi Pučko vremenoslovlje. Pozdravljam ovakav pristup, može dati jako puno informacija o jednom lokalitetu, ali je istovremeno i manjkav ukoliko se zasebno koristi bez modernih, naučnih okvira, izjavio je Krajinović.
  • ČEKA NAS BLAGA ZIMA? Upravo bogato iskustvo u multidisciplinarni pristup omogućavaju Ademoviću da procijeni i adekvatno pročita prirodne znakove. On ne smatra da unosi inovaciju u meteorologiju, već da samo koristi vlastiti osjećaj i ljubav prema prirodi da dopuni šupljine koje klasična meteorologija ne pokriva. Očekuje da će predstojeća zima biti blaga, s umjerenim padavinama. “Prvi sneg smo imalii početkom oktobra, polomio je nejako drveće, na kojem je još uvek bilo lišća, tako da to možemo protumačiti kao prirodnu selekciju, a kada rano krenu padavine, to znači da će ih biti često, ali ravnomerno raspoređeno. Dakle, u seriji ekstrema, ove godine ćemo malo odmoriti”, zaključuje narodnii meteorolog Muhamed Ademović iz Tutina.

Your ads will be inserted here by

Easy Plugin for AdSense.

Please go to the plugin admin page to
Paste your ad code OR
Suppress this ad slot.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*